Godine 1066. hrvatski kralj Petar Krešimir IV. u jednoj svojoj ispravi spominje jednu tvrđavu. Smjestila se na najrazvedenijem dijelu Jadranske obale, skrivena među otocima i kanalima, tik na ušću rijeke Krke. Uz tvrđavu se spominje i naselje nastalo pod njenim zidovima. Za razliku od ostalih mjesta na Jadranu koje svoj začetak duguju Ilirima, Rimljanima ili Grcima, bilo je to prvo naselje na obali koje su osnovali Hrvati. Tvrđava, koju je kralj spominjao, kroz stoljeća će postati poznata kao tvrđava Svetog Mihovila, dok je naselje začetak grada koji će biti nazvan Šibenikom.
Stoljećima živeći na meti osvajača, Šibenčani su utvrdili svoj grad s mora i kopna sa četiri tvrđave nazvane po najdražim im svecima. Paralelno uz obranu grada, Šibenčani su 15 desetljeća gradili i svoju katedralu, prema zamisli poznatih graditelja Jurja Dalmatinca i Nikole Firentinca.. 1536. godine završeno je zdanje posvećeno Svetom Jakovu, spomenik srednjovjekovnoj gradnji koje se danas nalazi na UNESCO-vom popisu svjetske baštine.
Pored srednjovjekovnih utvrda, kamenih kuća i uskih ulica u staroj jezgri grada, Šibenik krije i koloplet tajnih prolaza i katakombi koje ćete najbolje otkriti spustivši se u podzemlje šibenskih bunara - jedinstvenog muzejskog iskustva nadomak šibenske katedrale.
Šibenik je danas grad sa 56 tisuća stanovnika, turistički i kulturni centar srednjeg Jadrana, a poznat je i po Međunarodnom dječjem festivalu. Ukoliko Vam samo Šibenik nije dovoljan, otisnite se brodom do nekih od plaža i zaljeva u okolici ili do Nacionalnih parkova Krke ili Kornata.
